Forum lokacija, održan u Berlinu

Forumom lokacija, održanim u Berlinu 1. i 2. prosinca 2006., službeno je nakon višemjesečnih priprema započet Europanov ciklus E9. Na Forumu su sudjelovali predstavnici lokacija i nacionalnih Europanovih struktura 21 europske države.
Na forumu je predstavljeno ukupno 74 lokacija, među kojima su i dvije hrvatske lokacije: Slatina u Opatiji i Savica sjever u Zagrebu.
U ime Zagreba na Forumu su sudjelovali Borislav Doklestić i Anja Dulčić iz gradskog Zavoda za prostorno uređenje, u ime Opatije Mirta Tomulić iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i gradonačelnik Opatije dr.sc. Amir Muzur, te u ime Europana Hrvatska predsjednica Borka Bobovec i tajnica Iva Bedenko.
Prvi dan Foruma simultano su održani sastanci radnih grupa. Na sastancima su predstavljene i prodiskutirane lokacije od strane predstavnika gradova. Zagreb je svrstan u radnu grupu 3A - Local mutations-infiltrating, a Opatija u grupu 4B - Opportunities for public space- sharing.
Drugog dana Foruma održane su tri debate. Na debati pod naslovom Open spaces as new public spaces sudjelovali su, na poziv Europana Europe, predstavnici grada Opatije. G. Muzur je ukratko predstavio Opatiju i objasnio na koji način se namjerava unaprijediti javni prostor u gradu.
3. 12. je održana redovna skupština Europana, na kojoj je u Scientific committee Europana izabrana hrvatska arhitektica Ines Nizić.
Natječaj Europan 9 bit će pokrenut 29. siječnja 2007., simultano sa pokretanjem europske web stranice E9.

After a couple of months of preparation, Europan 9 has officially begun with the Forum of sites, held in Berlin, Germany on December 1st and 2nd 2006. Sites representatives and national structures of 21 european countries have participated at the Forum. Total of 74 sites were presented, including two Croatian sites: Slatina in Opatija and Savica-North in Zagreb.
Borislav Doklestić and Anja Dulčić from the City bureau for physical planning have attended the Forum on behalf of Zagreb, Mirta Tomulić from the City department for physical planning and Mayor dr.sc. Amir Muzur on behalf of Opatija, and on behalf of Europan Croatia, president Borka Bobovec and secretary Iva Bedenko.
Four working groups have simultaneously met on the first day. Sites were presented and discussed by the sites representatives. Zagreb site was classified in the group 3A- Local mutations-infiltrating, and Opatija in 4B - Opportunities for public space- sharing.
On the second day of Forum three debates were held. Representatives of Opatija were asked by Europan Europe to participate in the debate 'Open spaces as new public spaces'. Mr Muzur has presented the city of Opatija and given a short explanation on intentions to improve public spaces in the city.
Europan Asembly was held on December 3rd. Croatian architect Mrs Ines Nizić was voted as a member of the Scientific Committee of Europan.
Europan 9 competition will be launched on January 29th, 2007., simultaneously with the launching of the new E9 web site

---

EUROPAN 9 TEMATSKI OKVIR I KRITERIJI ZA IZBOR LOKACIJA

EUROPSKI URBANITET
ODRŽIVI GRAD I NOVI JAVNI PROSTORI
Cilj Europana je promicanje mladih arhitekata i urbanih dizajnera u Europi, publiciranje i razvoj njihovih ideja. Također je cilj pomoći gradovima i investitorima koji su ponudili lokacije da pronađu inovativna arhitektonska i planerska rješenja za transformaciju urbanih lokacija.
Europanova tema djeluje i kao poticaj i ujedinjujući faktor za idejne projekte ali i kao usmjerujući faktor u potrazi za natječajnim lokacijama.

EUROPSKI URBANITET: IZMEĐU DRUŠTVENOG I PROSTORNOG

Generička tema Europana 9- Europski urbanitet – izričito uključuje suradnju sa gradovima  i developerima u zemljama organizatorima budući da je konačni cilj Europanove vizije grada "stvaranje društva", drugim riječima povezivanje ljudi iz različitih prilika i porijekla. Svejedno, dominirajuća težnja ka individualizaciji, potraga za autonomijom, ne može se zanemariti. Upravo je to suprotnost kojom se Europan bavi: s jedne strane želja za gradom - zabava, život u zajednici, ljudi - i s druge strane težnja za intimom, privatnošću, domom i okruženjem najbližih.

Urbanitet se može definirati kao zajednički način doživljavanja grada i njegovih funkcija, ali i kao zamišljanje gradskog prostora u mjerilu grada i arhitekture kako bi se stvorili uvjeti za okupljanje ljudi na zajedničkom mjestu: javnom prostoru.
Urbanitet je politička, društvena i kulturološka tema koja potiče razmišljanje o oblicima javnog prostora postavljanjem istih u lokalni i kontekst okoliša.

KRITERIJI ODRŽIVOG GRADA I LOKACIJE

Projektiranje prostora koji kreiraju urbanitet i povezuju se na javni prostor znači promišljanje urbaniteta u kontekstu održivog razvoja grada, odnosno razvoja koji ne šteti okolišu već ga uključuje u proces promjene, uključivo političke, društvene i kulturne dimenzije grada.
Tehničke detalje utjecaja na okoliš treba uzeti u obzir (kvaliteta zraka i vode, buka, mikroklima itd.), kvalitativni prostorni zahtjevi trebaju se izraziti i u gradskom mjerilu, u programima vezanim uz natječajne lokacije. To uključuje različite nivoe: mobilitet i prometna mreža, gustoća i otvoreni prostor, miješanje programa i intenzitet, kvaliteta i upravljanje javnom domenom.

Mobilitet i raznolikost transporta
U današnje vrijeme uređenje automobilskog prometa i poticanje raznolikosti transportnih metoda predstavlja značajan dio težnje za kvalitetom života u gradu.

1. kriterij za lokacije:  Europske lokacije trebaju sudjelovati u mjerama za razvoj multimodaliteta.
Dok je automobil još uvijek, usprkos javnom prijevozu, neophodan za dalje vožnje unutar grada, na nivou susjedstva trebalo bi dati prioritet javnom i nezagađujućem prometu (pješački, biciklistički).
Tema diversifikacije prometa vodi prema zanimljivim pitanjima projektiranja: kako osmisliti ulični prostor koji uključuje raznolikost prometa bez korištenja posebnih prometnih traka koje otežavaju poprečni promet.

2. kriterij za lokacije: Automobili provode veći dio vremena u mirovanju.
Programi za europske lokacije moraju uključivati pitanje parkiranja i njegove prostorne organizacije. Automobili su veći dio vremena u mirovanju. Parkiranje je najčešće organizirano u zajedničkom prostoru, tako da je izazov u smanjivanju utjecaja automobila na javnu domenu: ograničiti ga, ali predložiti alternativna rješenja (podzemno parkiranje, parkiranje na krovu, itd.).

Gustoća, morfologija i otvoreni prostor
Spriječiti da grad širenjem proguta prirodni okoliš je važan cilj održivog razvoja. To često znači povećanu gustoću gradnje. Druga strana medalje je potreba grada za zajedničkim otvorenim prostorima na kojima je prisutna priroda. Upravljanje zemljištem kako bi se to postiglo znači povećanje gustoće gradnje uz omogućavanje otvaranja prema spomenutim otvorenim prostorima.

3. kriterij za lokacije: Europanove lokacije moraju omogućiti uključivanje prirodnih prostora na način da se potiče gustoća gradnje
Kombinacija ovih elemenata postavlja prostorno pitanje međuodnosa otvorenog prostora i urbanih morfologija.

Multifunkcionalnost i intenzitet

Grad funkcionalizma koristio se zoniranjem za razdvajanje funkcija. To je poticalo širenje grada i porast kretanja između zona. Danas je cilj održivog razvoja poticanje miješanja funkcija kako bi se smanjile udaljenosti i poticalo društveno međudjelovanje. Kako rezidencijalne četvrti mogu postati urbanijima kroz veću raznolikost namjena?

4. kriterij za lokacije:Europanove lokacije trebaju uključivati programe koji uspostavljaju mješovitost funkcija u mjerilu zgrade i susjedstva.
To znači postavljanje pitanja projektiranja tih prostora na način da stambeno ozračje (tiha stambena područja) i gradski intenzitet (trgovine, usluge, rekreacija itd.) mogu skladno koegzistirati.

Privatni/javni prostor

Premda je grad produkt mnoštva privatnih inicijativa, one moraju moći srasti u javnoj domeni. Današnji potrošački grad teži ka privatnom i komercijalnom te privatnim ulaganjima na štetu zajedničkog i javnog vlasništva.

5. kriterij za lokacije:Transformacija Europanovih lokacija, koje se mogu bazirati oko razvoja privatnog prostora (od rezidencijalnog do komercijalnog) - mora uključivati značajan udio javnog prostora, kako bi se natjecateljima ponudila mogućnost promišljanja novih javnih prostora kao ujedinjujućeg faktora u projektu. Ova mogućnost vodi ka pitanju oblikovanja, ali i korištenja, javnih prostora. Kako provesti prijelaz između privatnog i javnog prostora? Kako učiniti javni prostor platformom za različite i promjenjive namjene? Kako se oblikuje novi tip javnog prostora u pokretu?

URBANO-ARHITEKTONSKO MJERILO I PROGRAMSKI OKVIR

Kreiranje mjesta urbaniteta je posao za arhitekta i pejzažista. Zgrade omeđuju javni prostor i urbanu opremu unutar tog prostora, njihov dijalog sa prirodnim elementima (voda, zrak, vegetacija...), šetnice oko i kroz njih, koji stvaraju ozračje kakvo se želi postići. Urbanitet je u odnosu sa krajolikom, ozračjem, mjestima. Te se prostore općenito doživljava iz raznih gledišta. Cilj je smjestiti Europanov natječaj između urbanizma i arhitekture, izazvati mogućnost razmišljanja o odnosu javnog i privatnog prostora, mogućnost "arhitekturalizacije urbaniteta".

Europanov cilj je poticanje pojave strateških projekata koji  su sposobni utjecati na razvoj urbanog prostora značajno većeg od same lokacije. To je tako bez obzira na kontekst: konverzija urbanog tkiva, rehabilitacija kompleksnih zona ili napuštene industrije, ili regeneracija problematičnih četvrti.
Premda je teško točno izraziti veličinu Europanove lokacije, važno je odrediti relativnu veličinu lokacije, između šireg područja i zasebne građevine.

Zato lokacije moraju sadržati dva mjerila:

• zona studije može biti u velikom mjerilu ali određena gradskim i regionalnim planom (položaj infrastrukture, balans grada i prirode itd.) Ovo mjerilo omogućava natjecatelju da razumije širi planski kontekst i uključi ga u projekt.
• zona projekta, koja mora omogućiti natjecatelju da eksplicitno razmatra temu europskog urbaniteta, odnosno zona urbane transformacije na kojoj se može smjestiti više zgrada i prostor koji ih povezuje. Zona projekta mora sadržati prostor sa čistim vlasničkim odnosima ili u procesu raščišćavanja, kako bi se nakon natječaja moglo poduzimati dalje korake.

Lokacije moraju imati jasno strukturirani programski okvir koji određuje:

• općeniti smjer razvoja grada,
• detaljna obilježja lokacije,
• urbanu strategiju investitora na lokaciji,
• određenu namjenu i programe.

Kad su lokacije odabrane, grupiraju se u tematske skupine. Te skupine koriste za stvaranje povezanosti između grada i investitora koji se susreću sa sličnim problemima i kako bi natjecatelji lakše shvatili karakter lokacija.

EUROPAN 9 THEME FRAMEWORK AND SITE CRITERIA

EUROPEAN URBANITY

SUSTAINABLE CITY AND NEW PUBLIC SPACES

The objective of Europan is to bring to the fore Europe’s young architecture and urban design professionals, and to publicise and develop their ideas. Its objective is also to help cities and developers which have provided sites to find innovative architectural and urban solutions for the transformation of urban locations.

The Europan theme acts both as a stimulus and unifying factor for projects of ideas but also as a vector line in the search for competition sites.

EUROPEAN URBANITY: HALF SOCIAL, HALF SPATIAL

The generic theme of Europan 9 – European urbanity – specifically involves collaboration with the towns and urban developers in the organising countries. Indeed, the ultimate aim of the European vision of the city is to make society, in other words to bring together people of all conditions and origins. However, the dominant trend towards individualisation, the quest for autonomy, cannot be ignored. This is precisely the contradiction that Europan addresses: on the one hand wanting the city – i.e animation, communal life, people –  and on the other side wanting intimacy, privacy, home and the immediate circle.

Urbanity can be defined as a shared way of experiencing the city and its functions but also as a way of envisaging city space on an urban and architectural scale to create the conditions for people to come together in communal places: public space. Urbanity also encourages thinking about the forms of public space by re-placing them in their local and environmental context.

SUSTAINABLE CITY AND SITE CRITERIA 

Designing urbanity-creating projects that link in with the status of public space means rethinking it in the context of sustainable urban development, i.e. development that does not damage the environment but incorporates it into the process of change.

While projects need to take account of technical environmental performance (air quality, noise, water quality, microclimate, etc.), it is above all on the urban scale, in the programmatic frameworks associated with the sites in the competition, that qualitative requirements on urban space need to be formulated. This involves different levels: mobilities and travel networks, density and open spaces, programmatic mix and intensity, quality and management of the public domain.

Mobilities and diversity of travel
These days, the goal of regulating car use and encouraging a diversity of travel methods is an essential part of the quest for urban quality of life.

Site criterion No1: Europan sites be part of municipal policies aimed at developing multimodality.
Whilst the car is still often indispensable for big cross-city journeys, public transport and so-nonpolluting transport (walking and cycling) should be prioritised locally, at neighbourhood level.
The issue of the diversification of travel leads into interesting design questions: how do you design a street space that incorporates this diversity while avoiding the solution of specialised functional lanes that destroy transversality.

Site criterion No2: Cars spend more of their time stationary than moving.
Often, parking takes place in communal space. So the challenge is to reduce the impact of cars in the public domain. The Europan site programs must include the question of parking and its spatial management: limiting it, but also alternative solutions (under-street parking, rooftop parking, parking bunkers, etc.).

Densities, morphology and open spaces
Preventing city sprawl consuming natural areas is an important goal of sustainable development. This very often means increasing construction density. The other side of the coin is the need, within the city, to create or to enhance communal open spaces where nature is present in the city. Managing the land in such a way as to achieve this also means increasing construction density while still establishing openings onto these open spaces.

Site criterion No3: The Europan site must make it possible to envisage incorporating natural spaces in such a way as to foster construction density.
The combination of these elements then raises the spatial question of the interaction between open spaces and urban morphologies.

Multifunctionality and intensity

The functionalist city used urban zoning to create a separation of functions. This policy encouraged urban sprawl and a growth in mobilities to travel from one zone to another. Today, the goal of sustainable development is to promote a functional mix in order to reduce travel distances and facilitate social interactivity. How can residential neighbourhoods become more urban through a greater diversity of uses?

Site criterion No4: The Europan sites will need to include programs to establish a functional mix (at both building and neighbourhood scale)
by raising the question of designing these spaces in such a way that a residential atmosphere (quiet housing areas) and urban intensity (shops, services, leisure activities, etc.) can coexist compatibly within neighbourhoods.

Private space/public space

Whilst the city is the product of a multitude of private initiatives, these need to be able to coalesce around the public domain. The consumerist city of today tends to focus on the private and commercial dimension and private investment to the detriment of the communal dimension and public property.

Site criterion No5: The transformation of the Europan sites – which can be based around the development of private spaces (from residential to commercial) –  must include a significant proportion of communal space, in order to offer the competitors the possibility of imagining new public spaces as a unifying factor in the project.
This potential will lead into the question of the form – but also of the use – of these public spaces. How do you manage the transition between private space and public space? How can public space be a platform for varied and changing uses? How do you design a new type of public space in motion?

URBAN-ARCHITECTURAL SCALE AND PROGRAMMATIC FRAMEWORK

Creating urbanity is a job for the architect and the landscape architect. It is the buildings that delimit the public spaces and the street furniture in those spaces, their dialogue with plants, the pathways around or across them, which create the type of atmosphere one wants to produce. Urbanity is landscape, atmosphere, place. It is generally experienced in terms of the view out of the window, but it also concerns the different mobilities, from the pedestrian to the motorist. The aim, therefore, is to situate the Europan competition between urban planning and building construction, to elicit an ability to think about the relationship between public space and private space, an ability to “architecturate urbanity”.

Whilst it is difficult to state the precise size of a Europan site, it is important to specify the intermediacy of its scale, between the wider territory and the single building.

That is why the sites must incorporate two scales:

• the study site, which can be large in size provided that the city and regional plan is clearly established in advance (position of major infrastructures, balance between town and nature, etc.). This scale enables the competitors to understand the larger planning issues and incorporate them into their project.
• the project site, which must enable the competitors to consider the theme of European urbanity and public space explicitly, i.e. a site of urban transformation able to accommodate a multiplicity of buildings and to entail the status of the space connecting them.

Sites must have a clearly structured programmatic frame that defines:

• general city development directives
• detailed characteristics of the site,
• planning strategy of investor on site,
• defined purpose and programmes.

On the basis of this objective, the sites, once confirmed, are grouped into themed families. These families are used to provide links between towns and developers that are facing similar problems and to make the nature of the sites easier for the competitors to grasp.

Forum gradova i žirija, Catania, 30.11.-1.12.2007.

Forum gradova i žirija je održan u Cataniji, na Siciliji. Kao predstavnici žirija na Forumu su sudjelovali Braco Dimitrijević i prof Antonino Saggio, u ime grada Zagreba Lidija Sekol iz Gradskog zavoda za prostorno uređenje, a u ime Opatije Mirta Tomulić i Ana Brumnjak. Od Europana Hrvatska na Forumu su bile predsjednica Borka Bobovec i tajnica Iva Bedenko.
Forum je zatvoren za javnost, a okuplja predstavnike žirija i lokacija. Forum pruža priliku za razmatranje projekata odabranih na prvom zasjedanju žirija.
Predstavnici stručnog odbora Europana, uz pomoć grupe stručnjaka, rade tematsku klasifikaciju projekata prema osnovnoj temi natječaja i predloženim rješenjima. Njihova je uloga da razjasne u koju tematsku kategoriju spadaju pojedini radovi i da pripreme materijal za raspravu predstavnika lokacija i predstavnika žirija. Forum omogućava komunikaciju između žirija i predstavnika lokacija, koji ne mogu sudjelovati u procesu žiriranja.
2. prosinca u Siracusi održana je godišnja skupština Europana.

Cities and Juries Forum, Catania, 30 nov-1 dec 2007

The Cities and Juries Forum took place in Catania, Sicily. Braco Dimitrijević i prof Antonino Saggio were present as jury members, Lidija Sekol from the City bureau for Physical planning as representative of Zagreb, and Mirta Tomulić and Ana Brumnjak as representatives of Opatija. Europan Croatia was presented by the president Borka Bobovec and secretary Iva Bedenko.
The Forum brings together representatives of the juries and of the sites in a European event from which the general public is absent . It offers the occasion for reflection on the projects pre-selected by the national juries.
Members of the European scientific committee, with the assistance of a group of experts , establish a thematic classification of the projects by taking into account the problems raised by the session and the ideas proposed. Their role is to make clear the “thematic families” into which the pre selected projects fall and to prepare material for European discussion for the site representatives and the members of the juries. This event thus allows for informal exchanges between juries and site representatives who are not present at the judgement.
On December 2nd the annual Europan Council took place.